Prekogranični rezervat biosfere za dobrobit prirode i ljudi
Očuvanje vrednog prekograničnog ekosistema zahteva mudre napore u cilju očuvanja.
Prekogranični UNESCO rezervat biosfere će se sastojati od preko 10 zaštićenih područja u regionu Mura-Drava-Dunav, a ovim zajedničkim rečnim ekosistemom će se upravljati na održiv način kako bi se dao ekonomski podsticaj i podstaknuo razvoj regiona.
Koncept rezervata biosfere definiše oko 300,000 hektara centralnih i tampon zona (postojeće mreže zaštićenih područja) i još oko 700,000 h ektara prelaznih zona. Centralna zona predstavlja ekološku okosnicu rezervata. Primarno obuhvata rečna i plavna područja koja se nalaze u pojasu ograničenom nasipima za odbranu od poplava.
Ciljevi i mere u centralnoj zoni su prvenstveno usmerene na zaštitu prirodnih staništa, vrsta i procesa kao i obnovu već postojećih degradiranih područja. Zaštitna zona se proteže duž reka van plavnih područja. Odlikuje je mozaik kultivisanih površina i naselja ali takođe obuhvata i neka manja odvojena područja kao što su mrtvaje, ribnjaci i močvare. Ovde se pojavljuje ekstenzivna poljoprivreda kao što je ispaša stoke, proizvodnja sena i organska proizvodnja, promocija lokalnih proizvoda i ekoturizam. Spoljašnja prelazna zona pruža ekonomsku i naučnu podršku tampon zoni na regionalnom nivou. Većina naselja i univerziteta su smešteni unutar ove zone.
Zeleno svetlo za prekogranični rezervat biosfere
Kako bi se očuvalo područje Mura-Drava-Dunav, WWF, EuroNatur i njihovi partneri u zaštiti nastoje da formiraju UNESCO Prekogranični rezervat biosfere „Mura-Drava-Dunav“ (PRB MDD). U martu 2011, u Mađarskom gradu Gödöllo, blizu Budimpešte, ministri Austrije, Hrvatske, Mađarske, Srbije i Slovenije nadležni za životnu sredinu i zaštitu p rirode su potpisali zajedničku deklaraciju za osnivanje rezervata biosfere sa ciljem zaštite životne sredine i prekogranične saradnje.
Zajednička deklaracija zasnovana je na preliminarnom bilateralnom sporazumu između Hrvatske i Mađarske iz 2009.
Komesar EU za životnu sredinu, Janez Potočnik, zalaže se za ovu inicijativu zato što se ona „odlično uklapa u ciljeve EU vezane za biodiverzitet i Direktive o staništima i pticama“. Inicijativa je takođe deo EU Regionalne strategije o Dunavu, što predstavlja osnovu za buduće EU finansiranje.